Klisten-bista-otac-demokratije

Klisten – otac demokratije

Klisten je bio atinski državnik iz roda Alkmeonida, plemičke porodice antičke Grčke. On je do 501. godine stare ere uveo ustavne reforme i udario temelje atinskoj demokratiji.

Demokratija!

Iako je sam Klisten novonastali oblik vladavine nazivao isonomijom (“jednakošću političkih prava”) njegovim reformama je započet proces stvaranja demokratije. Vremenom će demokratija skidati vladare, mijenjati ustavne poretke, rušiti diktature i postati omiljeni izvozni proizvod jedne velike svjetske sile i postati moć u rukama nikog drugog nego običnog naroda. Tako i samo ime demokratija je skovano na starogrčkom i znači vladavina naroda. Ipak, u Atini koja je smatra kolijevkom demokratije, svega 16% stanovništva je imalo pravo glasa. Ali, da se vratimo na Klistena, oca demokratije.

Početak demokratije.

Klisten je počeo uvoditi demokratiju u Grčkoj 508. godine prije nove ere, nakon nekih osnovnih načela koje je predhodno postavio Solon. Od 508. do 502. godine prije nove ere, Klisten je razvijao niz velikih reformi, što je dovelo do stvaranja Atenske demokratije. Klisten je proglasio sve ljudi koje žive u Ateni i Attici slobodnim građanima, dajući im pravo glasa i proglašavajući ih dijelom demokratskog društva.

On je također prvi uspostavio i vijeće (Vijeće pet stotina) u kome su građani stariji od trideset godina imali pravo sjediti čime je javnost bila upućena u rad vlade. On je uveo i ostrakizam, odnosno proterivanje sumnjivih lica putem narodnog glasanja.

Klistenova demokratija se prilično razlikovala od ove današnje, ali je svakako bila veliki pomak u društvu u kome se mjesto vladara dobijalo rođenjem i gdje su vladari smatrani božanstvima.

podignute ruke, demokratija, glasanje
Prikaz podignutih ruku kao znak glasanja.

Savremena demokratija.

Ali, proćiće još dosta vremena da se ovo društveno uređenje uvede u širu praksu. Savremena demokratija će nastati tek 1789. godine nove ere stvaranjem Sjedinjenih Američkih Država i Francuskom buržoaskom revolucijom (1789-1799).

Jedan od bitnijih umova tog perioda je francuski filozof Montesquieu (1689-1755) koji je možda i najviše uticao na stvaranje i promovisanje ideja o demokratskoj vlasti u periodu Francuske buržoaske revolucije i stvaranja SAD. On je vjerovao, poput mnogi drugih savremenika da ako je podijeljena, izbalansirana i provjeravana, nijedan od ogranaka vlasti ne može kontrolirati cijelu vlast. Na taj način nijedan ogranak ne može koristiti vlast za svoje sebične i lične interese, što omogućava da vlast djeluje ka zajedničkom cilju. Zvuči dobro?