Najluđi izumi Rimske vojske - Trajanov reljef

Najluđi izumi Rimske vojske

Svojevremeno, Rim je uspio da osvojio veliki dio tada poznatog svijeta i proširi svoj uticaj na mnoge kulture. Velikim dijelom za to je bila zaslužna moćna vojska Rima. Najluđi izumi Rimske vojske su napravili temelje za mnoge buduće napredne tehnologije u ratovanju.

Poznata po svojoj disciplini i dobroj organizaciji, Rimska vojska je izumila – ili adaptirala – i veliki broj taktika, oružja i pomagala koja su joj omogućila nadmoć u borbi.

Pioniri

Da bi vojska bila efikasna u pripremi osvajanja, samoj borbi i svemu što dolazi nakon osvajanja, rimski vojnici su bili i arhitekte, inženjeri, doktori, kovači i razni drugi majstori koji su bili udarna sila kolonizacije i širenja uticaja Rima. Od inovativnih instrumenata koje su koristili njihovi medicinari, građevinskih poduhvata i domišljatosti pri gradnji odbrambenih objekata i legendarnih puteva koji postoje i danas, rimske jedinice su bile nešto nikad prije viđeno.

Putevi

Koristeći mrežu puteva vojska je imala brz pristup bilo kom strateški važnom mjestu. Duž puteva su građene fortifikacije, a osim utvrđenih mjesta i gradova vojska je često koristila kastrume. Za razliku od standardnih utvrđenja koja su građena na strateškim, lako branjivim položajima, rimski kastrumi su se mogli podizati na bilo kojoj pogodnoj lokaciji. Bila su to utvrđenja pravougaonog oblika sa bedemima i kulama, četiri kapije i  pravolinijskim putevima međusobno ukrštenim u sredini gdje je obično bio komadant. Bili su različitih veličina i namjena i predstavljali su same granice teritorija.

Ponton

Iako već poznata taktika, pontonski most je nešto što su Rimljani doveli na viši nivo. Istorijski prvi pontonski mostovi su korišteni još za vrijeme Dinastije Žu, poznati su zapisi da je Kralj Wen gradio pontone u 11. vijeku prije Hrista. Ali, najčešće ih je koristila vojska Rima, ponton je čak ovjekovječen na reljefima Trajana i marka Aurelija, gdje se prikazuje prelazak slavne vojske preko ovih mostova.

Korvus

Corvus ili gavran je genijalna naprava koja se koristila u prvom punskom ratu, pa nadalje. Radi se o mostu sa kukama koji bi se spuštao sa galija na neprijateljske brodove. Kuke bi se zarivale u brod čime bi prelazak rimskih vojnika bio osiguran. Kako Rimljani nisu bili vični pomorskom ratovanju – Prvi punski rat je zapravo prvo važnije pomorsko vojevanje Rima – korvus im je omogućio upotrebu superiornih kopnenih vojnika i na moru.

Balista

Balista je svima poznata bacačka sprava od drvenog postolja i sa usukanom užadi koja je služila da izbacuje kamene kugle velikom brzinom. Korisitla se i na kopnu i na vodi, a osim razorne moći imala je i zastrašujući psihološki efekat na neprijatelja. Jedna od sličnih sprava je i onager, koji se pojavio kasnije čime je balista postala naziv za bacač strijela. Danas ih obično nazivamo katapultima, kako su i stari Grci sve bacačke sprave nazivali. Oni su još jedan primjer rimskog prihvatanja strane ideje i njenog poboljšanja.

 

Najluđi izumi Rimske vojske - Balista
Najluđi izumi Rimske vojske – Balista

 

Zanimljivost.

Velika imperija je stvorena velikim osvajanjima, a ona se nisu mogla izvesti žednom vojskom. Glavnu ulogu, pored vode i vina, je imala posca – rimsko energetsko piće.

Bila je to mješvina vinskog sirćeta i vode – moguće i soli, bilja i još nečega – koja je okrepljivala rimske vojnike. Moguće je da je ovaj napitak grčkog porijekla, da je ime dobio od grčke riječi epoxos što znači “vrlo oštro”. Kako god bilo, ovaj napitak ima malu, ali značajnu ulogu u efikasnosti rimskih vojnika. Bio je osvježavajući i vrlo pristupačan, jer je i samo vino bilo na dohvat ruke širom osvojenih teritorija. Razvodnjavanje vina – ili vinskih derivata – vodom i ojačavanje dodatcima je pružalo veće zalihe napitaka vojsci.